Bošnjačke igre izvodi Narodni orkestar Bosna (snimak uživo sa koncerta).
KUD BOSNA KOPENHAGEN
Bošnjačke igre iz okoline Sarajeva - koreograf Hajrudin Hadžić.
Prikazuju običaje muslimana iz okoline Sarajeva, akšamluke, sijela, ašikovanja sa stidljivim skrivenim blagim osmjesima i pogledima. Tapalica, ilidžanka, orašljanka, treska, probiruša, osmerac su neki od dijelova ovih igara. Folklorna grupa je ovu igru vježbala oko mjesec i po dana i izvela je prvi put u zimu 1993 godine.
Igre iz sela Sasine, okolina Sanskog Mosta - koreograf Anka Kurtović.
Prikazuje plesnu tradiciju područja oko Sanskog Mosta u Bosanskoj Krajini. Djevojke pjevaju o običaju davanja crvene jabuke u znak ljubavi. Specifična draž ove igre je u mnoštvu slika, pokreta, pjesme i na pojedinim mjestima igre bez muzike, odlika nijemog kola, što je bilo rijetkost, ne samo u BiH, nego i šire.
Igre iz Sasine izvodi Narodni orkestar Bosna (snimak uživo sa koncerta povodom Dana Republike Bosne i Hercegovine u Kopenhagenu 1994).
Svadbene igre iz okoline Jajca - koreograf Edina Pašalić.
U igri se osim igračkih koraka i pjesme izvode i mimičko - dramske radnje u kojima i igrač i igračica pokazuju simpatije, jedno prema drugom. Igre su se izvodile kao svatovsko kolo i svatovske pjesme, gdje se odvijao dijalog igrača u kolu i solistice Ðulse koja se nalazila u sredini. Naziv Ðulsa - Ðuzel znači ljepotica, draga i mila osoba. Ðulsa u igri pokazuje slabost, neraspoloženje, pjeva u pjesmi "nemoćna sam u nogu", kad joj kolo nudi sahan - pure i starog momka. Treći put kada joj nude mladog momka Ðulsa postaje ono što i jeste, prelijepa, zdrava, vedra i radosna mlada djevojka.
Za ovu igru je snimak veoma loš, zbog čega nije ni objavljen. Postoji notni zapis. Tekst pjesme o Ðulsi, djevojci koja se treba udati:
Ðulsa
- 1.
- Pođi kolo pođi bolje, Ðulsa nam je u kolu.
- Ðulsa se je rasrdila, daćemo joj sahan pure.
- Ustaj nam, ustaj nam, Ustaj Ðulse zaigraj.
- Refren (poslije svake strofe drugačiji):
- Bog ubio Rezil-bega
- koji meni naređuje
- Naređuje sahan pure,
- nit hoću, nit mogu
- šepava sam u nogu.
- 2.
- Pođi kolo pođi bolje, Ðulsa nam je u kolu.
- Ðulsa se je rasrdila, daćemo je za trgovca.
- Ustaj nam, ustaj nam, Ustaj Ðulse zaigraj.
- Refren (poslije svake strofe drugačiji):
- Bog ubio Rezil-bega
- koji meni naređuje
- Naređuje za trgovca,
- nit hoću, nit mogu
- šepava sam u nogu.
- 3.
- Pođi kolo pođi bolje, Ðulsa nam je u kolu.
- Ðulsa se je rasrdila, daćemo joj udovščinu.
- Ustaj nam, ustaj nam, Ustaj Ðulse zaigraj.
- Refren (poslije svake strofe drugačiji):
- Bog ubio Rezil-bega
- koji meni naređuje
- Naređuje udovščinu,
- nit hoću, nit mogu
- šepava sam u nogu.
- 4.
- Pođi kolo pođi bolje, Ðulsa nam je u kolu.
- Ðulsa se je rasrdila, daćemo joj mlada momka.
- Ustaj nam, ustaj nam, Ustaj Ðulse zaigraj.
- Refren (poslije svake strofe drugačiji):
- Bog živio Rezil-bega
- koji meni naređuje
- Naređuje mlada momka,
- i hoću, i mogu
- i zdrava sam u nogu.
Bosanske igre orijentalne tradicije
Izvode je djevojke koje počinju igre sa "Keremejli", turskom pjesmom: "Gelbajimgel aman, aman, javaš, javaš". Veoma lijepa nošnja, mnoštvo mahrama, raznobojnih šalvara, izmjena otvorenog i zatvorenog kola uz dominantne zvuke tarabuka, defa i harmonike, dočaravajući miris i tradiciju Orijenta na našim prostorima.
Uz muziku koju izvodi Narodni orkestar Bosna možete kliknuti i na note uvodne pjesme "Keremejli". Ukoliko imate zadnju verziju Acrobat Reader programa, kada otvorite ovaj fajl i ukoliko ste upalili zvučnike, automatski ćete čuti muziku.
*Note sa tekstom uvodne pjesme Keremejli su u pdf formatu za koji je potreban program Adobe Acrobat Reader. Za zadnju verziju ovog programa klikni ovdje.
Albanska ljubavna igra sa Kosova- ŠOTA, koreograf Muhamed Tufegdžić.
Ovo je igra koja prikazuje lijepog mladića koji pokušava da se dopadne stidljivoj djevojci. Ples dočarava pravu spontanu ljubav i međusobnu vjeru. Simbol ljubavi je crvena mahrama. A da je tako i u stvarnom životu potvrdilo je i ovo dvoje mladih ljudi koje vidite na slici. Mladić i djevojka koji su igrali ovu igru su osnovali bračnu zajednicu.
Koreograf Muhamed Tufo Tufegdžić je moj stari prijatelj i saradnik iz banjalučkog perioda mog života. Tufo danas živi i radi u Norveškoj gdje uspješno vodi folkornu grupu Nur na čijem jubileju je učestvovala i Bosna iz Kopenhagena krajem devedesetih. Tufo je ličnost koja je dugi niz godina obilježila banjalučki kulturni život kroz aktivitete KUD-a Pelagića, Karla Rojca, Budućnosti i Ivice Mažara.
Šotu izvodi Narodni orkestar Bosna (snimak uživo sa koncerta).
Bunjevačke igre iz okoline Subotice, koreograf Anka Kurtović.
Igra je mješavina bunjevačkih i mađarskih folklorističkih tradicija. Igra je nastala u posebnoj etničkoj zajednici - bunjevcima, koji su se zbog ekonomskih uzroka doselili na prostore oko Subotice u 17-om vijeku iz Like, Korduna i sjeverozapadne Bosne. Kao dokaz tome je i ikavica dijalekt kojim se govorilo u tim krajevima, a može se čuti u uvodnoj pjesmi: "Ja cura, ti divojka".
Ove igre sam snimio sam na digitalnom mikseru Roland VS 880-EX. Instrumenti su akustični bas, gitara, prim i basprim.
Begovske igre - čoček, koreograf Nedim Durić.
Sa plesnim koracima, prelijepom muzikom dočaravaju nam prošla vremena i vrijeme derta - posebnog psihičkog stanja, ispunjenog pesimizmom, kada su ljudi iako cijelo vrijeme uživajući u životu istovremeno i žalili za mladošću i čarima života.
Uvodnu pjesmu pjevaju mlade begovice:
- IZ BANJE IDE, ŠEJTAN DJEVOJÈE,
- NANO MILA NANO, ŠEJTAN DJEVOJÈE.
- IZBANJALO SE, OÈEŠLJALO SE,
- NANO MILA NANO, OÈEŠLJALO SE.
Nakon njih igraju begovi, a na kraju dolaze mladi cigani koji sa svojom brzom igrom, vedrinom, ljepotom pokreta začinjenom sa malo erotike, vraćaju begove u doba mladosti, koji ih za to nagrađuju dukatima. Igra je odigrana samo nekoliko puta. Još tragam za muzičkim primjerom.
D uj, duj, ciganski djevojački ples, koreograf Anka Kurtović.
Duj, duj je stara ciganska igra koja potiče iz 15-og stoljeća. Nastala je pod uticajem orijenta. Vedrina, razigranost, nepravilan ritam i zvuk defa (tamburina) odlike su ove igre. Igrajući ovu igru, mlade Ciganke su zabavljale begove i na taj način zarađivale za život.
Duj-duj svira Narodni orkestar Bosna. Snimak je nastao u studiju Danskog Radija davne 1993 u Kopenhagenu. Svirali su: Amir Hadžiahmetović- gitara, Darko Babić- kontrabas, Rasim Duraković- harmonika i Muho Pašalić- basprim.
Orkestar Bosna.
Orkestar Bosna je od samog početka rada udruženja "Bosna" u oktobru 1993 dao veliki doprinos stasanju i razvoju folklorne grupe kao i društva u cjelini. Bio je to veliki posao gdje smo svi imali različite uloge, ne samo kao muzičari nego i kao članovi uprave, organizaciji koncerata, dočeka Novih godina i još mnogo toga. Gornja fotografija potiče s jedne zabave za članove i prijatelje društva.
Svirali su: Omer Verem aku. bas, Mirza Durmišević aku. gitara, Rasim Duraković harmonika, Muho Pašalić tambura i Sirhan Ema Softić aku. gitara.
Muzički primjeri s ove stranice se mogu koristiti za potrebe i rad folklornih grupa.
